СУЂЕЊЕ У РАЗУМНОМ РОКУ


Screen Shot 2016-05-23 at 6.46.04 PM

Пише: Александар Антонић

Ситуација у домаћем правосуђу, као последица многих проблема који годинама таворе постала је плодно тле за повреду права на суђење у разумном року и до тога да просек трајања суђења у Србији буде непримерено дуг. Самим тим дошли смо у ситуацију где према броју запримљених предмета статистике показују да судија имамо и превише, према европским мерилима, а да нам је целокупан систем, нарочито у београдским судовима, у потпуном колапсу због укупног броја предмета које судије немају времена да обраде са довољном пажњом.

Према личном искуству, на овом пољу се највише повреда овог права јавља у извршним предметима.

Конкретно, у Првом основном суду у Београду, према сведочењу запослених, има преко милион ових предмета на 14 судија.

Делује парадоксално, јер је управо извршни поступак јако битан, јер представља суштину и постизање циља сваког поступка који му је претходио и у којем је донесена правноснажна и извршна одлука.

Управо је појава огромног броја предмета чије се трајање броји и у деценијама, довела до доношења новог Закона о заштити права на суђење у разумном року.

Суђење у разумном року било је и раније, мада штуро, регулисано Законом о уређењу судова, а сада је тој материји посвећено много више пажње и резултати, само пар месеци након ступања Закона на снагу, не изостају.

У нашој канцеларији смо одмах по ступању закона на снагу почели са израдом приговора за убрзавање поступка у сваком спору у ком смо ценили да је странци повређено право.

Приговор је једно од правних средстава којима се остварује заштита права на суђење у разумном року. Остала средства су жалба и захтев за правично задовољење.

Право на заштиту права имају сви учесници судском поступку, дакле у парничним, извршним стварима, сви учесници у поступцима који се воде по закону о ванпарничном поступку, оштећени у кривичном поступку, приватни тужилац и оштећени као тужилац уколико су истакли имовински захтев.

Сам поступак се води по правилима ванпарничног поступка и започиње подношењем приговора.

Закон обавезује суд да по приговору поступи у року од два месеца, који се рок, према досадашњој пракси, поштује.

Чињенице које суд цени приликом одређивања да ли је право странке повређено или не, при одлучивању о правним средствима којима се штити право на суђење у разумном року су све околности предмета суђења, пре свега сложеност чињеничних и правних питања, целокупно трајање поступка и поступање суда, јавног тужилаштва или другог државног органа, природа и врста предмета суђења или истраге,значај предмета суђења или истраге по странку, понашање странака током поступка,посебно поштовање процесних права и обавеза, затим поштовање редоследа решавања предмета и законски рокови за заказивање рочишта и главног претреса израду одлука.

У пракси се показало да судови имају у виду два суштинска циља поступка за заштиту права на суђење у разумном року:

-Први се огледа у налогу председника суда поступајућем судији да предузме конкретно одређене или све сврсисходне радње како би се поступак окончао у најскоријем року. Председник суда је такође према закону дужан да наложи и у ком се року, не краћем од 15 дана и не дужем од 4 месеца, наложене радње имају предузети.

-Други циљ овог закона јесте да се онима којима се утврди повреда права на суђење у разумном року обезбеди право на правично задовољење.

У овом тренутку још увек нисмо у могућности да цитирамо праксу која постиже напред наведене циљеве.

Овим текстом смо желели да са колегама поделимо наша сазнања и да их охрабримо да наведени приговор искористе у свакој ситуацији за коју сматрају да би био основан.

Такође смо желели и да поделимо искуство да се приговори за сада усвајају кад год је то основано, а у вези правичног задовољења очекујемо да и остале колеге поделе са нама своја искуства.

Аутор: Александар Антонић, адвокатски приправник из Београда

14 коментара

Додајте ваш
  1. 1
    Dragan Vasic, advokat iz Beograda

    Postovane kolege,
    da li klijent ima pravo na naknadu troskova za rad advokata u ovom posebnom postupku, i to troskova na ime sastava prigovora i zalbe predsedniku neposredno viseg zbog neodlucivanja predsednika nizeg suda o prigovoru u roku od dva meseca. Uspeo sam u ovom postupku, i resenjem je utvrdjena povreda prava na sudjenje u razumnom roku, ali Visi sud nije odlucio o trosovima za rad advokata koje sam trazio.
    S postovanjem,
    Adv. Dragan Vasic

  2. 2
    Ivan Jocić

    Poštovani,kao oštećeno lice, događaja od 14.11.2012god. ,kao supstidijarni tužilac sam podneo tužbu nadležnom sudu dana 18.12.2012god. a nakon odbačaja krivične prijave , gde je javni tužilac odbacio istu kao neosnovanu,bez ikakve istrage,a bio je u obavezi da je obrađuje po službenoj dužnosti.Različitim protivzakonitim postupanjem i opstrukcijom,javni tužilac je pokušavao da prikrije krivično delo dva lica.Čak sam podneo i krivičnu prijavu protiv postupajućih tužilaca,podnosio više prigovora višem i apelacionom tužilaštvu.Sa tim postupanjem tužilaca u ovom predmetu je upoznato i Državno veće tužilaca.(postupajući tužilac suspendovan,a kasnije postavljen na mesto višeg javnog tužioca)Posle svih peripetija,nadležno tužilaštvo podnosi predmet nadležnom sudu tek 24.03.2015godine.Kako postupajući sudija,koji je predmet dobio 30.03.2015god,nije zakazivao glavni pretres 6 meseci,prvi put se obraćam predsedniku nadležnog suda 09.10.2015god.Dobijam odgovor u zakonskom roku,sa obrazloženjem da su bile naložene neke istražne radnje nadležnom tužilaštvu.Kako su često odsustvovali sa pretresa javni tužilac,dva osumnjičena,njihovi branioci,ja se ponovo obraćam predsedniku suda sa prigovorom na dužinu vođenja postupka 30.10.2017god.Danas sam dobio odgovor u kome je predsednik suda mišljenja da nema odugovlačenja niti nepravilnosti u postupku,što znači da je odbijen moj prigovor, iako je očigledno da je uveliko prekršeno moje pravo na suđenje u razumnom roku.Kome da se sada obratim ,Višem sudu tužbom za novčanu nadoknadu ili nekom drugom državnom organu.

  3. 3
    Darko Autišer

    Advokat Darko Autišer, Pančevo

    Poštovane kolege,
    U jednom izvršnom postupku, sud je doneo rešenje o izvršenju sa kašnjenjem od oko 5 meseci! Nakon podnetog prigovora, sud je odmah doneo rešenje o izvršenju. Kako je prigovor usvojen, podneo sam tužbu Os sudu u Pančevu, nakon neuspelog pokušaja pregovora sa pravobranilaštvom. Tužba je usvojena i klijent je dobio 300 evra. Suprotna strana je izjavila žalbu, tako da čekam konačni ishod ovog postupka.

    Pozdrav svima.

  4. 4
    адвокат Слободан Арсић

    Da bi se došlo do navčane naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku neophodna su tri podneska:
    1. prigovor,
    2.predlog za poravnanje,
    3.tužba.
    Svaki može biti odbačen kao preuranjen ili neblagovremen.

  5. 5
    адвокат Слободан Арсић

    PROCESNA PRETPOSTAVKA ZA DOZVOLJENOST TUŽBE ZA NOVČANO OBEŠTEĆENJE (ČL. 26. ZAKONA O ZAŠTITI PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU)

    POKUŠAJ PORAVNANJA STRANKE I PRAVOBRANILAŠTVA JE POZITIVNA PROCESNA PRETPOSTAVKA ZA DOZVOLJENOST TUŽBE ZA NOVČANO OBEŠTEĆENJE.

    Iz obrazloženja:

    Podnosioci su pored prigovora, ujedno postavili i zahteve za dosudu novčanih naknada za povredu prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od po 300.000,00 dinara. U postupku po prigovorima radi ubrzavanja postupka, nema procesnih uslova za razmatranje zahteva upravljenih na novčanu naknadu, pa je u tom delu prigovor kao nedozvoljen odbačen. Razlozi za to stoje do zakonom propisane svrhe korišćenja prigovora radi ubrzavanja postupka i propisane procedure po kojoj se tek ako je prigovor osnovan može zahtevati novčana naknada zbog povrede prava na pravično suđenje.

    Odredbom čl.22. Zakona o zaštitu prava na suđenje u razumnom roku propisano je da pravo na pravično zadovoljenje ima stranka čiji je prigovor usvojen a koja nije podnela žalbu, zatim stranka čija je žalba odbijena uz potvrđivanje prvostepenog rešenja o usvajanju prigovora i stranka čija je žalba usvojena. O zahtevima za pravično zadovoljenje nadležni su da odlučuju Pravobranilaštvo i sudovi, ali ne istovremeno. Najpre odlučuje Pravobranilaštvo, pa tek ako ono ne postigne poravnanje sa strankom, stranka može da podnese tužbu za novčano obeštećenje. Pokušaj poravnanja stranke i Pravobranilaštva jeste pozitivna procesna pretpostavka za dozvoljenost tužbe. U odsustvu te pretpostavke, sud odbacuje tužbu ako stranka prethodno nije pokušala da se poravna sa Pravobranilaštvom i uspela da se poravna u roku od 2 meseca od kada je Pravobranilaštvo primilo njen predlog za poravnanje (čl.24.st.3. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku). U svakom slučaju, postavljanje zahteva za isplatu novčanog obeštećenja za neimovinsku štetu koja je stranci izazvana povredom prava na suđenje u razumnom roku, kao vrste pravičnog zadovoljenja propisanog čl.23.st.1.tač.1. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, vrši se tužbom protiv Republike Srbije za novčano obeštećenje u roku od jedne godine od dana kada je stranka stekla pravo na pravično zadovoljenje (čl.26.st.1. Zakona) i o njemu se rešava u parničnom postupku u skladu sa pravilima iz čl.27. i 28. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Za postupanje po tužbi je stvarno i mesno nadležan osnovni sud na čijem području tužilac ima prebivalište, boravište ili sedište, a ukoliko ih tužilac nema na teritoriji RS, mesno je nadležan osnovni sud koji ima sedište u mestu sedišta suda koji je utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku.

    Kako sa navedenog o zahtevu podnosioca za pravično zadovoljenje u vidu isplate novčanog obeštećenja za neimovinsku šteteu nije bilo mesta u ovom postupku za zaštitu prava, budući da ga je postavilo lice koje nije steklo pravo na pravično zadovoljenje, niti mu mesta ima pred ovim sudom, prigovori u delu tog zahteva su kao nedopušteni odbačeni.

    Prema ishodu ovog postupka, predlagačima ne pripada naknada troškova postupka koju su opredeljeno zahtevali, pa je o tom zahtevu odlučeno odbijanjem.

    Iz rešenja Apelacinog suda u Novom Sadu, R4g 4/2016 od 23. februara 2016. god.

  6. 6
    адвокат Слободан Арсић

    Предлог правобранилаштву за порaвнање пре подношења тужбе је обавезан (и бесмислен) корак пре подношења тужбе.

  7. 9
    Branko Gledović

    Kao što sam ranije rekao, pokušaj poravnanja sa državnim pravobranilaštvom je gubljenje vremena jer kako si mi rekli oni nisu dobili ni dinara da bi se bilo kome nadoknadila šteta zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Dakle, sredstva za te namene uopšte nisu obezbeđena od strane pravobranilaštva. Takođe, u pravobranilaštvu mi je rečeno da se može odmah podneti tužba za nadoknadu štete, odnosno da pokušaj poravnanja sa njima navodno nije ni potreban. To je sve, koliko sam ja razumeo, nadoknada nematerijalne štete. Što se tiče materijalne štete mogu da zamislim kako je to teško dokazati i naplatiti, kada ovde gde je sve u zakonu jasno napisano ide jako traljavo i teško, odnosno treba mnogo živaca i strpljenja za relativno mala sredstva koja se mogu dobiti na sudu…

  8. 10
    РАЗИЈА ПОРОВИЋ

    Добила сам решења о утврђеној повреди права на суђење у разумномроку за групу радника друштвеног предузећа. У дилеми сам да ли да предложим поравнање или да идем са тужбом за обештећенје. такође, по Закону миже се поднети и тужба за накнаду материјалне штете коју је странка претрпела због учињене повреде права. Интересује ме дали неко има праксу у том погледу.

  9. 11
    Branko Gledović

    Svako kome je rešenjem suda utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku novčano obeštećenje može tražiti u parnici na sudu. Naime, meni je u krivičnom postupku koji traje pet godina i još nije okončan utvrđena povreda prava. Međutim, nakon pokušaja poravnanja u državnom pravobranilaštvu mi je rečeno da oni nisu dobili novac za te namene i da mi neće ništa ni odgovoriti što je skandalozno. Dakle novčana nadoknada se može dobiti samo na sudu a pokušaj poravnanja sa pravobranilaštvom je samo gubljenje vremena

  10. 12
    Мирјана Милић Дрвеница

    Моје мишљење је да право на накнаду има основ у правноснажном решењу којим се утврђује одређеном лицу повреда права на суђење у разумном року и да оно није условљено даљим током основног поступка.
    Адвокат Мирјана Милић Дрвеница

  11. 13
    адвокат Александар Дељанин

    И ја сам искористио право који нам поменути закон омогућава одмах након његове примене и успео, односно усвојен ми је приговор и утврђено је да је дошло до повреде права на суђење у разумном року и наложено поступајуђем судији да у року од 15 дана од дана пријема решења предузме све процесне радње којима се делотворно убрзава поступак. Радило се о једном извршном поступку. Након протека рока од 15 дана од пријема сам се обратио Правобранилаштву са предлогом за поравнање у виду новчаног обештећења али након два месеца нема никаквог одговора. У међувремену је поступајући судија окончала поступак. Остаје ми нејасно да ли имам право на новчано обештећење самим тим што ми је утврђено да ми је повређено право на суђење у разумном року и то потражујем у тужби у или не, пошто је поступајућа судија окончала поступак ?

    • 14
      адвокат Слободан Арсић

      Novčana naknada je jedan od tri pravična zadovoljenja usled povrede prava na suđenje u razumnom roku. U jednom predmetu, porodičnom, u kome je prvo i jedino ročište održano posle 15 meseci i 4 odložena ročišta, sud je zauzeo stav da je samim utvrđenjem povrede prava na suđenje u razumnom roku stranka adekvatno obeštećena i nije dosudio novčanu nadoknadu. Postupak je vođen dok su važile odredbe Zakona o uređenju sudova.

Оставите одговор на Мирјана Милић Дрвеница Одустани од одговора


CAPTCHA Image
Reload Image